Korekcija na berzi se obično definiše kao pad cene imovine od 10% ili više u odnosu na njen najskoriji maksimum. Pojedinačna imovina, poput jedne akcije ili obveznice, ili indeks koji meri skup imovine, mogu doživeti korekciju. Imovina, indeks ili tržište mogu biti u korekciji kratko ili dugo vreme—dane, nedelje, mesece, pa čak i godine. Tipična tržišna korekcija je, međutim, kratka i traje između tri i četiri meseca. Kada govorimo o trgovanju kriptovalutama, nazivamo je "kripto zima". To znači da postoji mogućnost da će cene padati tokom dužeg vremenskog perioda.
Metode grafičke analize koriste investitori, trgovci i analitičari kako bi predvideli i pratili korekcije. Mnogo stvari može uzrokovati korekciju. Razlozi za korekciju su raznoliki koliko i kompanije, indeksi ili tržišta na koja utiču, počevši od makroekonomskih promena velikih razmera do problema u strategiji upravljanja pojedinačne kompanije.
Prema istraživanju CNBC-a i Goldman Sachs-a iz 2018. godine, tipična korekcija indeksa S&P 500 trajala je jedva četiri meseca, a cene su pale za približno 13% pre oporavka. Ipak, razumljivo je da pojedinačni ili neiskusni investitori budu zabrinuti zbog pada vrednosti njihove imovine u portfoliju od 10% ili više tokom korekcije. Mnogi to nisu očekivali i nisu sigurni koliko dugo će korekcija trajati. Pad je samo mala prepreka na putu do penzionih ušteda za one koji ostaju na tržištu na duge staze. Oni ne treba da brinu jer će se tržište na kraju oporaviti.
S druge strane, velika korekcija u jednoj sesiji trgovanja može biti fatalna za kratkoročnog ili dnevnog trgovca, kao i za trgovce koji su visoko zaduženi (leveraged). Tokom tržišnih korekcija, ovi trgovci mogu pretrpeti ogromne gubitke. Niko ne može predvideti kada će korekcija početi, prestati ili koliko će ozbiljan biti pad cena sve dok se to ne desi. Analitičari i investitori mogu koristiti podatke iz prethodnih korekcija kako bi se pravilno pripremili.
Pojedinačne akcije mogu biti otporne ili čak nadmašiti tržište pre tržišne korekcije. Pojedinačna imovina obično loše prolazi tokom faze korekcije zbog slabih tržišnih okolnosti. Korekcije mogu biti odlična prilika za kupovinu visoko vredne imovine po povoljnoj ceni. Međutim, investitori moraju uzeti u obzir opasnosti od kupovine, jer tržišna korekcija može dovesti do daljih padova. Zaštita imovine od tržišnih korekcija je teška, ali ne i nemoguća. Investitori mogu koristiti stop-loss ili stop-limit naloge da se nose sa padom cena akcija. Kada cena dostigne nivo koji je odredio investitor, nalog se automatski aktivira. Međutim, ako cene naglo padaju, posao možda neće biti zaključen po tom nivou cene.
Iako pad utiče na sve akcije, neke su pogođene gore od drugih. Akcije malih kompanija (small-cap), akcije sa visokim rastom u volatilnim industrijama, kao što je tehnologija, su najnestabilnije. Druge oblasti su zaštićenije. Zbog toga što uključuju proizvodnju ili maloprodaju osnovnih potrepština, akcije iz sektora robe široke potrošnje (consumer staples), na primer, obično su otporne na poslovni ciklus. Ove akcije će nastaviti da funkcionišu čak i ako je korekcija izazvana ekonomskim padom ili ako se u njega produbi. Diverzifikacija vas takođe štiti ako posedujete imovinu koja se ponaša drugačije od one koja se koriguje ili na koju utiču različiti razlozi. Obveznice i druga investiciona sredstva, na primer, obično služe kao protivteža akcijama. Finansijska imovina kao što su akcije može biti dopunjena stvarnom ili fizičkom imovinom kao što su roba ili nekretnine.