"Kripto zima" (crypto winter), koja se obično povezuje sa padom tržišta bitkoina između kraja 2017. i kraja 2018. godine, odnosi se na dugu negativnu fazu u kojoj vrednosti imovine stabilno opadaju tokom mnogo meseci. Ovaj termin se uglavnom koristi kada se predviđa dugoročno "medveđe" (bearish) tržište.
Strahovi od ponavljanja ovakvog scenarija pojavili su se nakon što je najveća svetska kriptovaluta pala za 50 posto sa svog poslednjeg maksimuma od oko 69.000 dolara u novembru. Kripto svet je izgubio više od 1 bilion dolara tržišne vrednosti kako investitori postaju sve uvereniji da će Federalne rezerve (Fed) početi da povlače ultra-akomodativne mere politike koje su podstakle "balon" rizične imovine. Rasprodaja je pogodila ceo kripto ekosistem, od bitkoina do "meme" novčića i javno trgovanih kripto menjačnica. Iako je sam pad bio dovoljno uznemirujuć, on je podstakao još veći strah da bi "bol" mogla potrajati mesecima.
Na primer, u junu 2021. godine, cene pet popularnih kriptovaluta pale su za manje od nedelju dana. Kao rezultat toga, nekoliko trgovaca počelo je da predviđa "kripto zimu" u 2021. Pre tog naglog kolapsa, bitkoin je imao najveću tržišnu kapitalizaciju od 611 milijardi USD. Međutim, cena bitkoina pala je za skoro 7,5 procenata u samo nedelju dana. Ethereum je bio na drugom mestu, izgubivši 14,5 procenata u istom vremenskom periodu.
Sve je prisutnije mišljenje da tržište kriptovaluta (poslednjih godina) prati četvorogodišnji ciklus rasta i pada cena. Teško je utvrditi da li je ovo posledica samoispunjavajućeg proročanstva; ipak, mnogi ovu hipotezu pripisuju tajmingu događaja "prepolovljenja" (halving) bitkoina, koji se dešavaju otprilike svake četiri godine (preciznije, svakih 210.000 blokova). Prema ovoj teoriji, to menja tržišnu dinamiku i uvodi novi tržišni ciklus.
Količina novostvorenih bitkoina koji se plaćaju uspešnim rudarima kao nagrada za blok smanjuje se na pola pri svakom halving događaju - u najnovijem halvingu 2020. godine, nagrada za blok je smanjena na pola, sa 12,5 na 6,25 bitkoina. Ono što je najupečatljivije kod ovih događaja jeste ponavljajući uticaj koji oni izgleda imaju na kripto tržište otprilike godinu dana nakon svakog halvinga.
Bitkoin – i većina drugih kriptovaluta na tržištu – zabeležili su nove istorijske maksimume godinu dana nakon halvinga iz 2016. godine, kada su nagrade za blok bitkoina smanjene sa 25 na 12,5 BTC. Bitkoin i šire kripto tržište dostigli su nove istorijske maksimume 2021. godine, godinu dana nakon sledećeg uzastopnog halvinga.
Zbog četvorogodišnjeg razmaka između ova dva vrhunca, neki investitori su prirodno zabrinuti da će sličan razmak postojati i za kripto zime. I, s obzirom na to da je 2018. bila poslednja zima, druga se očekuje 2022. godine — ako ciklusi nastave da prate isti četvorogodišnji obrazac.