Enkripcija je termin koji se odnosi na tehničke metode koje obezbeđuju podatke i sisteme, čineći teškim hakerima da dobiju nezakonit pristup informacijama ili ometaju mreže i transakcije. U modernoj kriptografiji, enkripcija zahteva korišćenje algoritma za enkripciju ili šifre za konverziju čitljivog plaintexta u ciphertext (enkriptovane podatke koji su nečitljivi). Ciphertext može biti dekodiran nazad u plaintext samo od strane onih kojima je odobren pristup podacima.
Plaintext se odnosi na bilo koje informacije koje ljudi ili mašine mogu lako čitati ili dekodirati, kao što su tekst na veb-sajtovima, programi ili audio fajlovi. Lozinke naloga, na primer, koje mogu biti dostupne — i zrele za krađu — u plaintextu ako se obrađuju putem interneta, zahtevaju dodatni sloj bezbednosti da ostanu privatne. Upravo tu kriptografija dolazi do izražaja. Korišćenjem metode enkripcije ili šifre, enkripcija konvertuje plaintext u ciphertext, ili nečitljive enkriptovane podatke. Samo ovlašćene osobe imaju pristup informacijama i mogu dekodirati ciphertext u plaintext.
Metode enkripcije i ključevi se obično koriste u ovom procesu konverzije plaintexta u ciphertext i nazad u plaintext. Algoritmi enkripcije su matematičke formule koje konvertuju plaintext (ulaz) u ciphertext (izlaz). Ključ, koji generiše algoritam, služi za obnavljanje originalne čitljive forme ciphertexta (i obrnuto). Bezbednost bilo kog sistema zavisi od moćne tehnike enkripcije koja je teška za probijanje, kao i od skrivanja ključa od mogućih uljeza. Ključ je niz podataka ili bitova — ili, drugim rečima, niz brojeva ili slova — koji se unosi u metodu enkripcije. Ključevi su generalno nasumično generisani, i razlikuju se od lozinki, na primer, jer nisu namenjeni da ih korisnik pamti.
Asimetrična i simetrična enkripcija se obično koriste u modernim kriptografskim sistemima (poznati i kao kriptografija javnog ključa). Isti ključ se koristi za enkripciju i dekripciju podataka u simetričnim sistemima ključeva. Ključ enkripcije je javno dostupan u asimetričnim ili sistemima javnog ključa, ali samo ovlašćeni nosilac privatnog ključa dekripcije ima pristup dekodiranom plaintextu. Kriptovalute su bezbedne jer koriste savremene asimetrične tehnologije enkripcije i bezbednu prirodu blockchain transakcija. Privatni ključevi se koriste od strane vlasnika kriptovaluta za dokazivanje da su zakoniti vlasnici svojih kovanica. Heš i blockchain tehnike enkripcije se koriste za zaštitu transakcija.
Enkripcija i dekripcija se danas najčešće koriste u:
- Kriptovalutama
- Bežičnoj bezbednosti
- Enkripcijama mobilnih aplikacija (WhatsApp, Telegram, itd.)
- Većini VPN-ova (Virtuelna privatna mreža)
- SSL/TLS protokolu (bezbednost veb-sajta)
- Enkripciji fajlova