Nedavna inflacijska epizoda pokazala je koliko je teško pronaći imovinu koja će zaštititi kupovnu moć malih štediša. Kada stopa rasta cijena znatno poraste iznad općenito očekivanih dva posto godišnje, gotovo je nemoguće odmah prilagoditi investicijske portfelje kako bi se prošlo bez posljedica. I premda se inflacija sada vratila na ciljanih dva posto u većini standardnih tržišnih gospodarstava, to ne znači nužno da je imala posljednju riječ.

Kako zaštititi štednju od inflacije?

To je bilo ključno pitanje za mnoge štediše u 2022. i 2023. godini, kada se stopa inflacije potpuno odvojila od cilja koji središnje banke u razvijenim gospodarstvima nastoje održati. Iako su kamatne stope na bankovne štedne proizvode relativno brzo porasle, nisu ni približno kompenzirale nagli porast inflacije. Kao rezultat toga, realna vrijednost štednje pala je. Iako se može činiti da je ovaj inflacijski val sada iza nas, rizik od još jedne epizode ostaje.  

Prije nekoliko godina inflacija je uglavnom bila potaknuta ponudom, potaknuta rastućim cijenama energije. Međutim, sada bi inflacija na strani potražnje mogla biti na vidiku.

Javni dug kao faktor rizika

Opasnost leži u rastućim razinama javnog duga u razvijenim gospodarstvima. Osim Grčke, dug je naglo porastao u zemljama poput Francuske, Sjedinjenih Država, Italije, Španjolske i Ujedinjenog Kraljevstva. Od financijske krize 2008. – 2009., prosječni državni dug Europske unije porastao je s oko 60 posto BDP-a na više od 90 posto u 2020. i 2021. [1] Iako je od tada neznatno opao, trend se nije temeljno preokrenuo.

Štoviše, zapadne vlade pokazuju malo spremnosti da značajno konsolidiraju svoje javne financije, iako deficiti u mnogim slučajevima prelaze kritični prag od tri posto BDP-a. Ova trajna neravnoteža mogla bi posijati sjeme za još jedan inflacijski val, ponovno erodirajući vrijednost tradicionalne štednje.

Slika: Omjer duga opće države i BDP-a u odabranim europskim zemljama (2002. – 2024., %)

Izvor: Europska komisija [2]

Kriptoimovina kao potencijalna alternativa

U takvom okruženju može se očekivati ​​da će mali štediše sve više tražiti alternative ne samo konvencionalnim fiat valutama već i standardnoj imovini, od kojih ih nijedna ne može pouzdano zaštititi od inflacije. To otvara vrata digitalnoj imovini - bilo da je nazivamo kriptoimovinom, kriptovalutama ili virtualnim valutama - kao mogućoj zaštiti.  

Bitcoin pruža jasan primjer. Njegova ukupna ponuda je unaprijed određena i fiksna, što ga čini inherentno antiinflacijskim. Za razliku od fiat valuta, koje su podložne fiskalnoj i monetarnoj ekspanziji ili kontrakciji, rijetkost Bitcoina ugrađena je u njegov dizajn.  

Kriptoimovina također stječe povjerenje među investitorima do te mjere da je za neke čak i privlačnija od zlata. Kako im vrijednost raste i investicijske mogućnosti se šire, sve više štediša moglo bi razmotriti dodjelu dijela svojih udjela ovoj klasi u nastajanju. To bi moglo označiti početak kvalitativnih promjena i na financijskom tržištu i u investicijskim strategijama kućanstava.

Izvori:

[1] https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php?title=Government_finance_statistics

[2] https://cepr.org/voxeu/columns/high-government-debt-eu-or-end-enjoy-now-pay-later